Svako ko je posetio Parizmogao je da se uveri da i pored impozantne mreže širokih bulevara, gužva u saobraćaju neretko može u potpunosti da vam poremeti planove i zbog toga se Parižani uglavnom oslanjaju na odlično organizovan javni prevoz, a najviše podzemnu železnicu.

Ali od 15.07.2007. na raspolaganju im je još jedan vid gradskog transporta koji je u mnogome promenio atmosferu i izgled grada. Tog dana pokrenut je sistem Velib – javni program samoposluživanja biciklova. Naziv Velib potiče od početnih slova reči vélo libre što znači slobodan bicikl. Sistem se sastoji od 20600 bicikala koji su na raspolaganju na 1451 punktova, on je jeftin, jednostavan, stanice za iznajmljivanje se nalaze na oko 300m jedne od drugih, oni koji ga koriste spašeni su hodanja po dugim hodnicima podzemne železnice a istovremeno imaju osećaj da koristeći Velib čine dobro i sebi i okolini. I to je sva tajna uspeha.

Pretplatite se, uzmite bicikl na jednom od punktova, vozite i vratite ga na bilo kom punktu u gradu.

Ključni elementi sistema su: bicikl, sistem naplate i punkt za iznajmljivanje.

Bicikl je karakterističan, posebno dizajniran za ovu svrhu, siv, robustan, trobrzinski, unisex, težak 22,5kg, lako prilagodljiv svim korisnicima. Proizvodi ga francuska fabrika biciklova Mercier, a napravljen je tako da pruža maksimalnu sigurnost, lak je za upravljanje korisnicima od 14 godina pa naviše, poseduje korpu za prtljag i dobro osvetljenje.

Sistem naplate je lak za korisnika, cela procedura se obavlja na bilo kom punktu gde se bicikl iznajmljuje. Da biste koristili sistem potrebno je da se pretplatite čime dobijate pravo na neograničen broj korišćenja. Pretplata može da bude dnevna po ceni od  samo 1 (i slovima jedan) €, nedeljna po ceni od 5€ i godišnja po ceni od 29€. Sa ovom pretplatom korišćenje bicikla je besplatno za prvih 30min korišćenja, a dozvoljen je neograničen broj iznajmljivanja tokom dana. Nakon ovih pola sata cena najma raste geometrijskom progresijom tako da npr. jednočasovno korišćenje bicikla staje 1€ dok npr. dvočasovno korišćenje već košta 7€. Cilj je jasan, važno je da bicikli cirkulišu, da korisnicima omoguće brz prevoz od mesta do mesta, da se smanji korišćenje automobila, a za one koji žele da iznajme bicikl na duže vreme – neka to urade na neki drugi način.

Punkt za iznajmljivanje opremljen je stubićima za koje su pričvršćeni bicikli i aparatom za naplatu koja može da se obavi samo putem kartice (ukoliko ga ne vratite naplatiće vam se 150€). Ovaj aparat takodje pruža mogućnost sagledavanja svih okolnih punktova, broj slobodnih bicikala na okolnim punktovima, a obzirom da veliki broj korisnika čine turisti, aparat ima prevod na više jezika.

Interesantno je da je ceo sistem Velib finansiralo reklamno preduzeće JCDecaux, koje je uložilo oko 100 miliona € i zaposlilo oko 285 ljudi za ovaj projekat. Za uzvrat, od grada su dobili ekskluzivno pravo na korišćenje svih gradskih bilborda. Sva zarada od najma bicikala pripada gradu, a JCDecaux je zadužen za popravke i snosi troškove oštećenih i ukradenih bicikla. A njih ima. I to neočekivano mnogo. Bilo je kradja, bicikala u Seni uništenih kao znak protesta u odnosu na urbanu buržoasku srednju klasu koja je u najvećem broju korisnik ovog programa i namerno oštećenih.

Logistika vezana za ceo ovaj projekat predstavlja stalni izazov i sada, nakon tri godine korišćenja, uprava se trudi da ga stalno unapredjuje i menja. Dešava se npr. da na punktu gde želite da ostavite bicikl nema mesta, da je u jutarnjim satima kad je pritisak na centar grada veći broj ostavljenih bicikala u centralnoj zoni mnogo veći od optimalnog, a da ih na periferiji u ovo doba dana nema u dovoljnom broju. Predveče pri kraju radnog vremena, situacija je obrnuta. Zato se po gradu često mogu videti servisna vozila i njihovi radnici koji prevoze bicikle s jednog punkta na drugi. Cilj je postići po jedan bicikl na 200 stanovnika, ta brojka kažu obezbedjuje konkurentnost u odnosu na korišćenje sopstvenog bicikla. Jer samo ako ih ima u tako velikom broju i sa tako čestim punktovima, svako će radije da izabere Velib nego svoj bajk o kojem mora da brine i uvek nalazi mesto gde će ga ostaviti i zaključati.

A koji su rezultati? Evo statističkih podataka pa procenite sami. Nakon tri godine utvrdjeno je da korisnici Veliba čine 30% od ukupnog broja biciklista u gradu. U predjenim kilometrima automobilom ušteda je godišnje oko 10 miliona kilometara što čini oko minimum 1,5 miliona € uštede. Istovremeno, grad od korisnika godišnje dobije oko 40 miliona eura, a vazduh je čistiji, buka manja.

Sve ovo navelo je gradonačelnika Pariza Bertran Delanoa koji se veoma založio za uvodjenje ovog programa da razmišlja i o pitanju uvodjenja sličnog programa koji bi se zasnivao na bazi samoposluživanju automobila – Autolib. Obavestićemo vas kada se ovaj projekat završi, a do tada ako posetite Pariz i koje god da je godišnje doba, oprobajte Velib.

Nena Šlocer Autor: Nena Šlocer
Voli da istražuje, da se muva, švrćka i hedoniše, a to sve posle da priča drugima…